Opis
Dnevnik s galije
Piščeva se povremena dnevnička književnost češće pretvarala u intelektualne i filozofske zapise u kojima proživljava vlastiti usud, posebno s naglaskom na židovski kompleks holokausta. U dnevnicima koji datiraju s početka šezdesetih godina bilježi se prijeđeni put na izvoran način, jer Kertesz često ispisuje poglede nasuprot struji vremena i ustaljenih istina. U tome se služi i izabranim citatima, što dopunjuje njegova viđenja povijesti i naroda. Piše o sreći, svijesti, slobodi. Upravo u spoju duhovne baštine što ju s mjerom crpi i bogatstva njegova duševnog života, očituje se superiornost piščeve pojave. Stoga ovo putovanje kroz vrijeme označava prije svega piščev estetski svjetonazor.
