Opis
Djelo pripada razdoblju hrvatske renesanse, a autor je Dubrovčanin Marin Držić – Vidra. 1549. je izvedena pred Kneževim dvorom, a tiskana je 1551., kada je izvedena na piru Vlaha Držića. Posvećena je Maru Makulji Puciću.
Prema vrsti je pastoralno-idilična drama, pastirska igra (pastorala) u 5 činova, pisana dvostruko rimovanim dvanaestercima i osmercima. Pisana je po pravilima eruditne (učene) komedije. Djelo ima 2 prologa koji su pisani u dijalogu i stihu (dvostruko rimovani dvanaesterac). Dijalog inače nije uobičajena forma za prolog. U 1. prologu govore Obrad i Vučeta pri čemu Obrad opisuje svoj grad, a Vučeta govori kako se Dubrovnik obogatio trgovinom, veliča mornaricu, spominje Turke i najavljuje što će se događati u djelu. Obrad postavlja pitanje tko je sastavio djelo, što je bitno jer Držić mora govoriti o sebi. Vučeta potom opisuje Držića, govori kako je prošao svijet i vidio čuda, a ne sjedio doma. Spominje dubrovačku rijeku Omblu, koja je u Držićevo doba smatrana mjestom gdje se skupljaju vile i muze koje nadahnjuju pjesnike. Spominje Džoru Držića i Šiška Menčetića, hvali ih, vidi svoje mjesto uz njih kao budući pjesnik, poziva se na tradiciju (autoreferencijalnost). Hvali Mavra Vetranovića, ne spominjući mu ime, ali spominjući njegovo djelo – ˝Remeta˝. Hvali Dubrovnik jer ima tako velike pjesnike.(ovaj dio naravno moraš shvatiti kao da Držić opisuje i govori o sebi, ali kroz lik Vučete). Prolog služi da nas uvede u radnju, da bi lakše pratili događaje, te da označi siguran i dostojan ulazak Držića u književnost.
Radnja se odvija u Dubrovniku, u prirodi – šumi (imaginarni prostor, idealan, izmaštan – pastiri, vile). Kompozicija je u stilu komedije (eruditne)…..
