Opis
Krleža o religiji
U svome bogatom opusu Miroslav Krleža se često osvrtao i na razna pitanja iz oblasti teorije ateizma i religije. O tome bi se mogao pripremiti mnogo obimniji zbornik no što je ovaj koji sada nudimo. Ovaj put u izbor smo uvrstili samo one fragmente iz Krležinih djela koji za nas imaju prvorazrednu vrijednost za tumačenje te »rastvorne, konzervativne svijesti«, bez obzira da li se ona zove katolička, pravoslavna, islamska ili ma koja druga. Odabrani fragmenti pokazuju da Krležino djelo nije antiteističko već je areligiozno i iznad svega – antiklerikalno. Naime, njega gotovo ne interesuje religija kao takva (u domenu vjerskih poslova i vjerskih obreda). Već crkva kao religijska institucija sa svojom političkom orijentacijom. Ona crkva koja je, na ovom tlu, djelovala (u cjelini gledajući) — negativno.
To što Krleža u svom djelu više apostrofira katoličku crkvu nego ostale, rezultat je toga što je, kao marksista koji živi u sredini u kojoj dominantnu ulogu igra katolička crkva, morao o njoj progovoriti onako kako je i zapisao. Sve to ne znači da njegove varijacije nemaju značaja i za marksističko poimanje religije uopšte na balkanskom tlu.
Autor je imao specifičan, ali marksistički pristup religiji. I to će, vjerovatno, izazvati kod zaljubljenika u građansku istoriografiju i onih koji imaju drugačiji pristup religiji, izvjesno nezadovoljstvo, reagovanje, negativne komentare. Ali, autor je več navikao na takve komentare još od klerikalnih riječkih »Novina« (1917), pa preko ostale klerikalne štampe sve do danas. Onima koji prilaze istraživanju i analizi religije na marksistički način izbor će, nesumnjivo, biti od izuzetne koristi.
