Opis
Sade : en face i iz profila
Apollinaire se nije prevario kad je, još 1909., proglasio markiza de Sadea “najslobodnijim duhom koji je ikad postojao”. Vjerojatno je imao dovoljno uvida u Freudove teorije o nesvjesnome, premda tad nisu bile pretjerano poznate u Francuskoj, da mu je bilo drago shvatiti kako je Sade, više od stoljeća prije izumitelja psihoanalize, prvi razotkrio odlučujuću ulogu seksualnosti u svakom ljudskom ponašanju. On je ipak znao vizionarski prepoznati na koji je podzemni način Sadeovo djelo, najskandaloznije od svih i dugo držano u odjelu knjižnica nazvanom Pakao, ne samo utjecalo na XIX. stoljeće, nego i imalo odrediti misao XX. stoljeća.
Jer Sade je začetnik neviđenog preokreta perspektive, time što je jedini postavio filozofiju unutar budoara, dok bi se dotad, u najboljem slučaju, nastojalo uvesti budoar u filozofiju, a to znači podrediti seksualnost redu koji joj je stran. I dok su neki doista prepoznali njezinu esencijalnu ulogu, samo se Sade usudio vidjeti u njoj podrijetlo svega, pa čak i samog razuma. “Okomljuju se na strasti i ne pomišljajući da se upravo njihovim plamenom pali baklja filozofije”, izjavit će on 1796. u Juliettinoj povijesti. Izvanredna snaga Sadeove misli dolazi upravo otuda, iz njezine fizičke ukorijenjenosti, jer postavši svjesnim svoje seksualne posebnosti Annie Le Brun.
Knjiga je nova!
