Opis
Germinal
Djelo Emilea Zole, najznačajnijeg predstavnika naturalizma u književnosti, sastavni je dio tradicije realističkog društvenog romana (roman de moeurs) XIX. stoljeća, koja počinje Balzacom i vodi do Maupassanta. Ono se izdvaja po tome što svoje uporište nalazi u velikim znanstvenim dostignućima svoga doba, osobito u novim biološkim teorijama o utjecaju okoline na pojedinca, podvrgnutog i skrivenim zakonima naslijeđa.
Naturalističkom se u povijesti nazivala svaka misao koja se pozivala na prirodu kao osnovu zbilje. Tako se 1817. naturalistima nazivaju i realistički slikari prirode (Courbet). U književnosti se tim pojmom već prije Zole služe Flaubert i Baudelaire. Danas se, međutim, taj pojam povezuje isključivo sa Zolom, a odnosi se, s jedne strane, na njegovu metodu; Zola je naziva „eksperimentalnom” tek 1878., nakon što je pročitao djelo fiziologa Claudea Bernarda Uvod u proučavanje eksperimentalne medicine, a opisao ju je 1880. u djelu Le Roman experi-menra(1880.). Upravo je to najčešće osporavan element Zoline naturalističke teorije romana, premda se ta metoda može smatrati samo legitimnim književnim postupkom.
Knjiga je iz edicije Vrhovi svjetske književnosti.
