Povijest; Publicistika; Militarija; Numizmatika. Knjige iz povijesti. Knjige o vojsci. Knjige o numizmatici.
Nema na zalihi

Egipat u Hrvatskoj

13,27  99,98 kn

Nema na zalihi

Autor Mladen Tomorad
Godina izdanja 2003
Izdavač Barbat
Uvez tvrdi
Broj stranica 235

Želim da me se obavijesti kada knjiga bude ponovno dostupna za kupnju.

Opis

Opis

Egipatske starine u Hrvatskoj znanosti i kulturi.

Iz predgovora: “…Od trenutka kada je Napoleon u sjeni piramida upozorio svoje vojnike da na njih gledaju »tisuće godina povijesti«, Egipat je ušao u svijest Europe a zatim svijeta kao posebno dragocjena uljudbena činjenica. Znati Egipat, poznavati njegovu povijest, njegovu umjetnost postaje sve više znakom pripadnosti jednom zrelijem kulturnom krugu, jednom rafiniranom civilizacijskom sklopu i jednom posebnom sustavu vrijednosti. Moglo bi se reći da u istraživanju Egipta i vrednovanju njegovih starina sudjeluju ponajprije kulturno i civilizacijski najrazvijenije zemlje. Dakle pisanje o Egiptu, posjedovanje Egipta kroz proizvode njegove umjetnosti i umjetnog obrta postaje stvar pripadnosti tom civilizacijskom krugu. Jasno svatko prema svojim mogućnostima. Francuzi dovlače na Place del la Concorde u Parizu čitav obelisk, drugi u svoje zbirke sklanjaju manje egipatske predmete, ali impuls je uvijek isti, ista je fascinacija Egiptom. Hrvatskoj kulturi služi na čast da se već u XIX. stoljeću, makar skromno i tiho uključuje u tu žudnju za Egiptom. Postupno stvaraju se prve zbirke egipatskih starina, pišu se prvi tekstovi o čudesnoj civilizaciji na obalama Nila. Ova knjiga dragocjena je kronika tog hrvatskog Egipta ili Egipta u Hrvatskoj. Ona prati taj odnos na dvije temeljne razine. Jedna je muzeološka, druga znanstveno-publicistička. Stvari i riječi. Što putem privatnih sakupljača, što putem arheoloških istraživanja na našem terenu na kojem je Egipat u rimsko doba bio također nazočan, stvara se u Hrvatskoj lijep i dragocjen fundus egipatskih starina, od kojih zacijelo prvo mjesto zauzima Egipatska zbirka Arheološkog muzeja u Zagrebu, ali te starine krase i muzeje u Splitu, Osijeku, Zadru, Dubrovniku i drugdje. U tom se fundusu, kako rekoh razlikuju materijali uvezeni iz Egipta u novije doba, dakle dokumenti kolekcionarstva, i oni koji su na naše tlo dospijeli još u antici, bilo kao izravan egipatski uvoz, bilo kao djela helenističko—rimske kulture, odnosiva na Egipat a posebice na njegovu religiju. ..”