Opis
Što ljude čini sretnima i zadovoljnima? Postoje li ciljevi koji našem životu mogu dati smisao? Kako živjeti, a da to bude dobar život? Kako odgajati djecu koja će kao odrasli ljudi biti kreativni, hrabri, tolerantni i ljubazni?Ovo su pitanja koja su ljudi sebi stoljećima postavljali, a posve sigurno to i danas čine. Mnogi su se u traženju odgovora okretali psihologiji, ali odgovore nisu našli. Naime, psiholozi su se u svojim istraživanjima vrlo rijetko bavili ovakvim temama.Upitajte prosječnu osobu čime se bavi psihologija i vjerojatno je da će njen odgovor biti povezan sa psihičkim problemima i bolestima kao što su anksioznost, depresivnost, shizofrenija ili ovisnost. Dužina popisa vjerojatno će ovisiti o njenom obrazovanju ili osobnom iskustvu. l nažalost, osoba će biti uglavnom u pravu.Tijekom prvoga stoljeća svoga postojanja psihologija je u velikoj mjeri bila usmjerena na razumijevanje i ublažavanje negativnih stanja i pojava, bilo na razini pojedinca, bilo na razini grupa ili čitavog društva (Cushman, 1995.; Seligman, 1998.a). Kada su emocije u pitanju, od 1887. do 2000. god. Psychological Abstracts navodi 8.072 članka o ljutnji, 57.800 o anksioznosti a 70.856 o depresiji. Na svakih 14 članka o ovim temama dolazi samo jedan o pozitivnim emocijama, o radosti – 851,0 životnom zadovoljstvu – 5.701 i o sreći – 2.958 (Myers, 2001.)
