Opis
Pčelari su uvidjeli, već prije skoro dva stoljeća, daje zbog znatno smanjenih površina pod medonosnim biljem sve teže pčelariti.
A kako je tek danas?
Mnogi gradovi, tvornice, putovi, željezničke pruge i vodene akumulacije pretvorili su medonosna područja u potpuno nekorisne površine za pčele.
Sječa šuma i medonosnog drveća i dalje se nastavlja. Preoravanjem se površine pod livadama i pašnjacima stalno smanjuju. Zbog raznih bolesti i zagađenja zraka, sve je prisutnije sušenje pojedinih biljnih vrsta. Neke samonikle biljke povremeno postaju predmet najezde štetočina i raznih bolesti, zbog čega postaju uništene. Događa se da, štiteći biljke kemijskim sredstvima, trujemo pčele.
Da bi se uzgajane biljke zaštitile od bolesti i štetočina, prskaju se kemijskim sredstvima, koja su najčešće smrtonosna za pčele. T korovske biljke se uporno uništavaju na sve moguće načine.
Ako znamo da medonosna flora čini znatan dio cvjetnica na Zemlji, onda možemo tvrditi daje njenim uništavanjem znatno ugroženo i čovjekovo prirodno okruženje.
Budući da su pčele nedvojbeno ekološki indikator, njihov sve teži opstanak znači da bismo trebali početi trajno štititi i unapređivati vlastito životno okruženje i pčelarstvo općenito.
U prvom redu, cilj ove knjige je da čitatelje upozna s medonosnim biljem i njegovim osobinama, kako bi ga što više zavoljeli i shvatili njegovo značenje za čovjeka i pčelarstvo. Medonosno bilje spada u najljepše i najkorisnije bilje koje nas okružuje, pa ćemo njegovim očuvanjem i razmnožavanjem učiniti najbolji korak prema zaštiti prirode.
